New Leaders Training – The Mindset of A Leader

Datum održavanja: 28. februar 2020. od 09.00-17.00h

Lokacija: Jaka Lounge, Niška 44, Vračar, Beograd (ulaz iz Lozničke, I sprat)

ŠTA ĆETE NAUČITI?

  • Kako uče odrasli i zašto je razumevanje procesa učenja suštinski važno za svakog lidera?
  • Kako percipiramo naše navike i da li su nam one kočnica ili podstrek za vođenje tima?
  • Koliko ste sposobni da objektivno sagledate sebe u ulozi lidera i koliko ste spremni za promenu?
  • Šta je liderski mindset i kako on izgleda kod top performera?
  • O tome kako emocije i ponašanje utiču na vaše rezultate.
  • Koji je Vaš stil poslovnog ponašanja i kako utiče na vođenje tima?

 KOME JE NAMENJEN TRENING?

Trening je primarno namenjen liderima koji su skoro preuzeli ili planiraju da u budućnosti preuzmu odgovornost vođenja tima, kao i onima koji bi voleli da unaprede svoje liderske veštine.

FASILITATOR

Iva Miljić, Konsultant za razvoj i učenje

 

Participacija za rane prijave do 20.02.2020.: 240EUR + PDV

Participacija od 21. februara: 300EUR + PDV

Pozovite i saznajte više +381 69 27 47 848

Vaše prijave možete poslati na info@jakalounge.com

Praktični saveti za odlazak na zakazani intervju za posao

Nakon što ste primili poziv da ste pozvani na intervju za posao, veoma je važno i pripremiti se za isti i unapred misliti o različitim sitnicama koje mogu da oboje celokupno iskustvo intervjua. Intervju sam po sebi može izazvati nervozu, anksioznost, te se zbog toga potrudite da olakšate sebi i da sprečite nervozu povodom stvari na koje možete da utičete. Obratite pažnju na ovakve detalje pogotovo ukoliko ste početnik kojem su ovo prvi koraci u profesionalnoj karijeri.

Dolazak na intervju

Informaciju o lokaciji i vremenu gde će se održati intervju ćete, uglavnom, dobiti već u toku prvog telefonskog poziva. Iako većina regrutera odmah nakon razgovora pošalje adresu sa tačnim podacima, ukoliko to nije slučaj, zapišite adresu i broj kako ne biste došli u situaciju da ne znate gde treba da se pojavite. Potrudite se da zapamtite ime osobe sa kojom imate razgovor kako biste osobi koja Vas dočeka mogli da date precizne informacije o tome, kao i o tome za koju poziciju ste se prijavili.

Ukoliko Vam taj deo grada nije poznat, obavezno izdvojite par minuta vremena da istražite gde se nalazi tačna ulica i broj na mapi. Google maps je vrlo koristan sajt koji Vam može pomoći pri traženju tačnih adresa.

Potrudite se da dođete 10 do 15 minuta ranije kako biste se opuštenije smestili i stigli da se mentalno pripremite za razgovor koji sledi. Takođe, ovo dodatno vreme može biti vrlo korisno u situacijama kada ne uspevate da nađete lokaciju iz prvog puta i tada možete biti veoma zahvalni sebi što ste krenuli ranije. Obavezno uzmite u obzir i saobraćaj, kao i činjenicu da se može desiti kolaps u gradu ukoliko pada kiša ili ukoliko postoje radovi na putu koji preusmeravaju saobraćaj na okolne ulice.

Kako se obući?

Preporuka je da na intervju dođete poslovno i uredno obučeni, tzv. „business casual“ dress code, sem ukoliko situacija i kompanija ne nalažu drugačije. Izbegavajte previše lagodne i opuštene stvari poput trenerki i dukseva, a takođe, veliki dekoltei, šorcevi, kratke suknje/haljine, nisu preporučljivi. Patike i papuče ili sandale sa otvorenim prstima je obuća koju bi trebalo izbegavati prilikom oblačenja za intervju na posao. Na spisku stvari koje treba zaobići taj dan se nalazi i upadljivi nakit i teški parfemi.

Borba sa tremom

Nesanica pred intervju, trema, nervoza su neretko sastavni deo razgovora za posao, pogotovo ukoliko ste početnik kome je ovo jedan od prvih intervjua. Stoga, važno je posvetiti pažnju i mentalnoj pripremi. Ukoliko generalno imate tremu pred važne događaje, vizualizacija pozitivnog ishoda vam može biti u velikoj meri od pomoći u takvim situacijama. Pokušajte da detaljno zamislite celu situaciju intervjua, pitanja koja vam intervjuer postavlja, kao i vaše odgovore. Fokusirajte se na pozitivan ishod i na to da na svako pitanje dajete detaljan odgovor koji na najbolji mogući način opisuje vas kao osobu, kao i vaše iskustvo. Postoji još par psiholoških tehnika koje vam mogu pomoći u borbi protiv treme, a o kojima detaljnije možete pročitati ovde.

Iako konkurencija za posao ume da bude velika, temeljnom pripremom za intervju možete spasiti sebe nepotrebnih nerviranja i povećati sebi šanse da dobijete taj posao. Traženje posla je posao sam po sebi i nekada može biti veoma iscrpljujuć, naporan i težak, ali veoma je važno da istrajete u traženju i pronađete dobru motivaciju jer vas na kraju možda čeka baš posao iz snova o kojem ste maštali kada ste prvi put otvorili stranicu sa oglasima za posao.

8 saveta za nalaženje prvog posla

Završetak školovanja za mnoge predstavlja kraj jednog poprilično bezbrižnog perioda, pa proces potrage za poslom ili praksom može biti jako stresan. Kako bismo vam bar malo olakšali ovaj proces, u nastavku navodimo smernice kojima se možete voditi kako biste lakše pronašli, ali i odabrali oglase za posao za koje želite da konkurišete:

1. Na prvom mestu se naravno nalaze portali na kojima same kompanije oglašavaju trenutno otvorene pozicije. Navešćemo neke od njih:

Globalni:

Lokalni:

Pretražujući ključnu reč lako možete izlistati pozicije koje vam mogu biti privlačne, ali nemojte zaboraviti da ukucate i sinonime i alternativne nazive pozicije za koju ste zainteresovani.

2. Još jedan od osnovnih koraka je istraživanje tržišta i pravljenje liste kompanija koje bi vam mogle biti interesantne za učenje i građenje karijere. Za ovaj korak vam od velikog značaja može biti društvena mreža LinkedIn gde na profilima kompanija možete pročitati o tome čime se bave, a kroz članke možete saznati o vrednostima kompanije i dostignućima njenih zaposlenih. Takođe, ova mreža vam nudi mogućnost da pretražujete zaposlene, pa iskoristite ovu opciju kako biste proverili da li već možda poznajete nekog ko u firmi radi i ko sa vama može podeliti iskustvo iz prve ruke. Na profilu svake kompanije, sa leve strane pod odeljkom Jobs (poslovi) možete pogledati oglase za posao koji su objavljeni i prijaviti se ukoliko vam neki deluje interesantno.

3. Posetite vebsajt kompanije o kojoj želite da saznate više. Većina firmi na sajtu ima i stranicu Karijera na kojoj su izlistana otvorena radna mesta, a ukoliko odgovarajućih za vas nema, tu se često nalazi i forma putem koje se možete proaktivno prijaviti.

4. Ukoliko sajt nema formular za prijavu ili ukoliko nakon prijave prođe dosta vremena, a niko iz kompanije vas ne kontaktira, makar da vam se zahvali na interesovanju, direktnu prijavu možete poslati regruteru ili nekome iz HR odeljenja, preko mejla koji je objavljen na sajtu. Na LinkedIn mreži možete poslati pozivnicu za povezivanje nekome iz HR tima, a zatim poslati i personalizovanu poruku gde ćete pomenuti svoje iskreno interesovanje za firmu i time povećati svoje izglede za uspeh.

5. Preko LinkedIn-a se povežite sa stručnjacima iz oblasti i kompanija za koje ste zainteresovani. Takođe, LinkedIn nudi opciju da javno podelite svoj CV na svom profilu, a takođe možete i kroz objavu pozvati svoje konekcije da vam pomognu u pronalaženju posla.

6. Odlazak direktno u kompaniju deluje malo staromodno, i baš zbog toga što je u današnje vreme neočekivano, može imati izuzetan efekat. Ukoliko budete imali sreće, neko iz HR odeljenja će imati malo vremena da vas primi i porazgovara sa vama o vašim željama i ciljevima. Uspostavljajući direktan i ličan kontakt povećavate sebi šanse da se vaš CV negde ne zaturi i da zapravo budete pozvani ukoliko ostavite pozitivan prvi utisak – ne zaboravite, proaktivnost je uvek dodatni plus!

7. Lično poznanstvo i preporuka su u velikom broju slučajeva vrlo koristan kanal za pronalaženje posla, pa ne zaboravite da se raspitate kod prijatelja, rođaka i kolega sa studija. U razgovoru sa njima možete saznati za kompanije koje vam mogu biti vrlo interesantne, a takođe ponekad postoje pozicije koje nisu javno oglašene ili koje su tek u planu, a o kojima zaposleni mogu da imaju za vas korisne informacije.

8. Studentske organizacije često objavljuju prakse kompanija za studente ili svršene diplomce, pa se dobro informišite koje su sve organizacije na vašem fakultetu ili višoj školi aktivne i koje sve programe nude.

Proces traženja ponekad zna da bude dugotrajan i mukotrpan posao, pa pored ovih par saveta na našem blogu možete pronaći i smernice za pisanje kvalitetnog CV-a, motivacionog pisma kao i za različite situacije na razgovorima za posao.

Ukoliko želite da pogledate otvorene pozicije kod naših klijenata ili da postanete deo naše baze posetite naš odeljak Otvorene pozicije.

Držimo palčeve!

Testovi koji se koriste tokom procesa selekcije

Oko testova koji se koriste tokom procesa selekcije se često stvori mistifikacija i neretko je deo procesa kojeg se kandidati pribojavaju i čiju svrhu ne razumeju baš najbolje. U cilju rasvetljavanja nedoumica, u narednim redovima smo pobrojali neke od testova koji se najčešće koriste tokom procesa selekcije:

Testovi sposobnosti i znanja

Ova vrsta testova se koristi onda kada je za određenu poziciju važno da posedujete neke konkretne sposobnosti (numeričke, verbalne, spacijalne) ili znanja (Excel test) i najčešće su eliminacionog tipa.

Važno je znati da se za testove sposobnosti ne možete pripremiti jer oni prikazuju vašu sposobnost za nešto, te se nemojte opterećivati da satima i satima rešavate različite, često nerelevntne, testove po internetu. U neku ruku vam oni mogu pomoći kako bi vas pripremili za to što možete da očekujete na samom testu, ali sem toga, nemojte im pridavati previše značaja.

Za testove znanja se možete pripremiti ukoliko znate koje znanje će tačno biti testirano (što uglavnom jeste slučaj). Najčešće su u pitanju vaša znanja koja ste usvojili tokom fakulteta ili tokom vašeg prethodnog radnog iskustva (ekonomija, engleski, matematika, stručna znanja iz oblasti programiranja, mreža, itd).

Testovi ličnosti

U današnje vreme, tržište je preplavljeno najrazličitijim testovima ličnosti, a neretko se dešava da mnogi od njih nisu uopšte relevantni, međutim, u ovom članku se nećemo detaljno baviti time koji sve testovi ličnosti postoje. Ono što je važno da znate je da se za ove testove ne možete pripremiti jer oni procenjuju vas kao osobu i samim tim ne postoje tačni ili pogrešni odgovori koje možete dati na testu. Takođe, budite iskreni na testu i trudite se da dajete odgovore koji zaista oslikavaju vas kako bi sami rezultati bili relevantni. Ideja ovih testova jeste da psiholozi u HR-u procene da li ste baš vi odgovarajući kandidat za određeno radno mesto i da li biste se kao osoba uklopili dobro u postojeći tim, radno okruženje, itd.

Sem pomenutih testova, postoje i mnogi drugi specifičniji koji se mogu koristi tokom samog procesa selekcije (npr. test vožnje). Ono što je važno napomenuti je da su gorenavedeni testovi poverljivog karaktera, što znači da će uvid u vaše rezultate imati samo osoba koja pregleda test (HR ili menadžer tima koji zapošljava) i da ih neće deliti ni sa kim drugim.

Takođe, potrudite se da na testove dođete odmorni, koncentrisani i pripremljeni da ćete neko vreme provesti u prostoriji rešavajući određene zadatke. Nemojte previše razmišljati o tome da li ste dobro odradili neki zadatak i koliko će se to nekome dopasti. Dajte sve od sebe, a mi vam držimo palčeve da pronađete baš onaj posao koji će vama odgovarati i na kom ćete biti motivisani da napredujete i dalje razvijate sebe! 😊

Da li ste razmišljali o promeni pravca u svojoj karijeri?

U današnje vreme, nije tako retka pojava da ljudi naprave potpunu promenu karijernog pravca i usmere se na novo zanimanje. Brzina kojom se otvaraju nove vrste poslova, kao i dostupnost poslova koji se mogu obavljati sa udaljenog mesta, na globalnom nivou, počeli su da inspirišu ljude na promene. Do ovakve odluke najčešće dolazi u situacijama kada naiđemo na poteškoće da pronađemo posao u svojoj struci, ili osećamo da nam je posao repetitivan i bez izazova. U ovim situacijama se ljudi okreću ka rešenjima koja ponekad podrazumevaju i potpunu prekvalifikaciju. Bilo da ste se odlučili za to da svoj karijerni put u potpunosti promenite ili želite da dopunite svoje veštine i znanja radi dobijanja izazovnijeg posla, dobro je imati na umu da će vas tokom procesa selekcije za novi posao pitati da obrazložite svoju odluku i razloge zbog čega ste se odlučili na ovaj korak.

Promena karijernog puta može biti zbunjujuća odluka za osobu koja vas intervjuiše ukoliko se odlučite da ne obrazložite svoje razloge za to. Ukoliko intervjuer gleda vaš CV gde ste se 5 godina bavili određenom oblašću i tu i napredovali, pa ste kasnije odlučili da se potpuno preorijentišete na neku drugu oblast, vrlo logično pitanje koje vam može postaviti je: Koji su razlozi za promenu karijere?

Potrudite se da tada budete iskreni i otvoreni i navedite razloge koji su vas naveli na ovu odluku. Neki od najčešćih razloga su: veće interesovanje za novu oblast, finansijska stabilnost, veće mogućnosti za napredovanje, lakša mogućnost za pronalazak posla, itd. Svaki razlog može biti relevantan i dobar ukoliko ga obrazložite dobro.

Tokom selekcionog procesa vrlo verovatno možete očekivati da vas pitaju detaljnije informacije o vašem trenutnom (starom) poslu. Takođe, mogu vas pitati da detaljnije pričate baš o tim razlozima zbog kojih ste odlučili da promenite karijerni pravac. Nemojte se iznenaditi zbog toga i nemojte da mislite da intervjuer procenjuje da li su vaši razlozi dovoljno dobri. Njegova uloga je da ih razume, a ne da vas osuđuje.

Najbolji način da povećate sebi šanse za dobijanje posla u novoj oblasti je da ste iskusili praktično tu oblast što se može uraditi preko projekata koje radite samostalno ili za nekoga pro bono. Takva iskustva obavezno navedite u svom CV-u kako bi se videla vaša proaktivnost i motivacija za bavljenje datim poslom.

Odluka da napravite promenu u karijernom putu nije laka. Međutim, ne dozvolite da vas to obeshrabri i da vam bude prepreka ka ostvarenju vaših želja. Dobra priprema i upornost često su dovoljni pokretači promene koju želite da ostvarite. 😊

Ukoliko vam je potrebna podrška u procesu promene karijernog puta, pogledajte detaljnije našu uslugu Promena karijere.

Kako se predstaviti na prvom razgovoru za posao

U kom god stadijumu karijere bili, intervju za posao je najčešće događaj koji izaziva tremu i zahteva pripremu. Ipak, retko kada je ovaj događaj toliko stresan kao kada se ide na razgovor za svoj prvi posao. Diplomci ili studenti u potrazi za poslom sem standardnih „Kako ću se predstaviti?“ i „Šta će me pitati?“, imaju i specifične brige – „O čemu ću govoriti, kad ja nemam prethodno radno iskustvo?“.

Jedna od čestih zabluda ljudi koji tek izlaze na tržište rada je da se od njih implicitno očekuje da već imaju radno iskustvo jer postoji veliki broj početničkih pozicija za koje se ne očekuje da je neko već bio u radnom odnosu. Sem toga, relevantno iskustvo ne mora nužno biti radno.

Predstavićemo različite aktivnosti koje mogu biti značajne i o kojima će svaki regruter želeti da sazna više ukoliko aplicirate za prvi posao.

STRUČNE PRAKSE

Većini diplomaca je intuitivno jasno da su prakse aktivnost koja je najpribližnija radnom iskustvu. Ipak, oni često ne predstave svoje iskustvo sa prakse na najadekvatniji način. Ukoliko ste svoju stručnu praksu obavili u kompaniji koja je prepoznatljivo ime na tržištu, to vam može biti plus na intervjuu. Međutim, ono što je dosta važnije od toga jeste koliko detaljno opišete znanja koja ste stekli. Preporučljivo je da na razgovoru za posao što detaljnije predstavite dužnosti koje ste obavljali, kao i svoj proces učenja. Budite slobodni da ispričate o izazovima sa kojima ste se susretali, ali i kako ste ih prevazilazili. Opišite svoj odnos sa mentorom i članovima tima i kako vam je fidbek koji ste dobijali od njih koristio.  Od presudnog značaja je da li ste stekli znanje koje je relevantno za posao za koji aplicirate. Stoga, pre razgovora razmislite koje aktivnosti sa prakse su najsličnije onima koje bi vas čekale na potencijalnom budućem poslu.

STUDENTSKE ORGANIZACIJE

Većina fakulteta pruža mogućnost uključivanja u organizacije koje okupljaju studente određene oblasti. Osim tih, postoje organizacije koje podstiču saradnju studenata različitih fakulteta u cilju internacionalnih razmena, boljeg povezivanja fakulteta ili pronalaska adekvatnih studentskih praksi. Pri dolasku na intervju za prvi posao, mladi ljudi često imaju uverenje da aktivnost i pozicije u ovim organizacijama nisu relevantne za tržište rada. Ukoliko se pažljivije razmotri struktura tipične studentske organizacije, može se primetiti da većina njih ima sektore slične onima koji se mogu naći u kompanijama. Na primer, iskustvo u marketing sektoru vaše studentske organizacije vrlo često može biti odlična priprema za pozicije u toj oblasti. Stoga, na prvom intervju detaljno opišite dužnosti u studentskim organizacijama koje ste imali. Izazovi sa kojima ste se susreli, sektori sa kojima ste komunicirali i projekti u kojima ste učestovali – sve ovo mogu biti zanimljive informacije za regrutera. Sem toga, samostalnost i proaktivnost, koje su česti pratilac angažmana u studentskim organizacijama, mogu ostaviti dobar utisak o vama kao budućem profesionalcu.

VOLONTIRANJA

Iza skoro svakog velikog događaja koji se organizuje, od sportskih takmičenja do filmskih festivala, stoji veliki broj studenata volontera. Ove aktivnosti mogu biti odlična prilika za sticanje organizacionih i komunikacionih veština. Takođe, mnogi studenti biraju da budu aktivni u nevladinom sektoru, da se zalažu za određene društvene ciljeve. Takvi angažmani mogu biti zanimljivi kompanijama s obzirom da većina njih bira određene društvene ciljeve koje podržava.

STUDENTSKI PROJEKTI

Sem standardnih kolokvijumskih provera, današnje studije uključuju predispitne obaveze u formi izrade različitih prezentacija i projekata koji kasnije mogu biti deo vašeg CV-ja. One pružaju uvid u analitičke veštine i teme koje su vam interesantne. Stoga, nemojte se iznenaditi ukoliko regruter bude želeo da detaljnije porazgovara sa vama o angažmanu koje ste imali na studentskim projektima.

MEĐUNARODNE RAZMENE

Još jedna od mogućnosti koje se pružaju današnjim studentima jeste obavljanje dela studija u inostranstvu. Takođe, veliki broj studenata se odlučuje za rad u inostranstvu tokom leta i programe poput Work & Travel. Iako ovakvi programi ne moraju imati direktne veze za poslom za koji aplicirate, internacionalno iskustvo  i aktivno korišćenje stranog jezika mogu biti vaša prednost, naročito ukoliko aplicirate za poziciju u kompaniji koja posluje globalno.

Pre svog prvog razgovora za posao, prođite još jednom kroz vaše aktivnosti tokom studija. Sem navedenih, biće relevantna sva iskustva koja su vam pomogla da razvijete veštine i znanja neophodna za obavljanje posla koji vas interesuje. Srećno!

Trik pitanja na razgovorima za posao

U toku razgovora za posao mi kao regruteri uglavnom ne postavljamo trik pitanja, iako se kandidatima često čini da je suprotno. Upravo iz tog razloga bismo želeli da pojasnimo koja namera stoji iza određenih pitanja oko kojih se kandidati najčešće dvoume kako da odgovore i pitaju da li postoji tačan odgovor.

Koja su vaša očekivanja od plate za ovu poziciju? Na ovo pitanje nema tačnih i netačnih odgovora, već je postavljeno sa namerom da se utvrdi da li se kandidatova očekivanja i poslodavčev budžet uklapaju. Ovo je često važno utvrditi na samom početku procesa, jer u slučaju da poslodavac nema budžet dovoljno visok da ispuni kandidatova očekivanja, na kraju najverovatnije neće doći do zajedničke saradnje. U tom slučaju smo potrošili i poslodavčevo i kandidatovo vreme, nezadovoljstvo se javlja na obe strane, a možda je to vreme moglo biti bolje uloženo u neku drugu poziciju koja se bolje poklapa sa željama i mogućnostima obe strane.

Budući da smo često kao HR agencija obavezani da tačan iznos plate ne komuniciramo sa kandidatima, a u nameri da do saradnje ipak dođe, mi težimo da utvrdimo koja su očekivanja  kandidata. Možemo da prokomentarišemo da li očekivanje ulazi ili prevazilazi budžet za konkretnu poziciju, tako da i kandidat otprilike stekne sliku o situaciji. Ukoliko su očekivanja previsoka sa poslodavčev budžet, važno nam je i da utvrdimo da li je kandidat fleksibilan, te da li postoji prostor za pregovor kako bi na kraju ipak došlo do saradnje, a na obostrano zadovoljstvo.

Cifra koju navedete kao očekivanu platu ponekad neće biti identična sumi koja vam je na kraju ponuđena. Visina plate može biti fiksna i ista za sve zaposlene na toj poziciji, tako da vaša očekivanja zaista nemaju uticaja na konačnu ponudu, ali za određene pozicije može postojati raspon plate, a tačna ponuda se kreira prema pojedincu: s obzirom na znanje, iskustvo i veštine u svakom konkretnom slučaju.

Pre razgovora obavezno se informišite koja su otprilike primanja ljudi na sličnim pozicijama i dobro promislite koja je to plata sa kojom biste stvarno bili zadovoljni u nekom narednom vremenskom periodu. Uvek je dobro doći pripremljen sa unapred postavljenim i realnim očekivanjima kako ne bi došlo do neprijatnog iznenađenja.

Da li aktivno tražite posao i da li ste već uključeni u druge procese selekcije? Ovo pitanje takođe nije trik, već tehničko pitanje postavljeno zbog utvrđivanja samog procesa selekcije. Osobi koja vodi čitav tok selekcije ova informacija je od velikog značaja kako bi mogla da prilagodi brzinu samog procesa kandidatu. Naime, ukoliko u trenutku razgovora već imate poslovnu ponudu od druge kompanije, ne bi bilo fer ni prema vama, a ni prema drugoj kompaniji, da čekate na povratnu informaciju neki duži period. Zbog toga nastojimo da ovaj proces što brže sprovedemo, a naravno i sa namerom da budemo prvi koji će vam dati ponudu za posao. Takođe, važno je da znamo za kakve poslove sve konkurišete, kako bismo stekli sliku o vašim željama za budućnost i karijernim planovima.

Koja je vaša najveća mana? Ovo pitanje može biti postavljeno na više različitih načina, u smislu šta najviše zamerate sebi ili gde vidite prostor za lični napredak. Svi imamo vrline i mane, i važno je da i pre samog razgovora za posao dobro sagledate sve svoje prednosti, ali i slabe strane, i da razmislite o tome koje su vam osobine stvarno potrebne za određenu poziciju. Pre razgovora, dobro iščitajte i analizirajte opis posla, identifikujte veštine potrebne za obavljanje navedenih dužnosti. Preokrenite svoju manu u sopstvenu korist i pokažite želju za napretkom kroz ideju kako da se poboljšate na tom polju. Ovo pitanje svakako nije postavljeno sa namerom da vas eliminiše, već da vam pruži mogućnost da predstavite sebe u pravom svetlu, i pokažete da ste realni i svesni sebe, tako da bi bilo dobro izbegavati kliše odgovore tipa: perfekcionista sam, previše sam posvećen poslu ili nemam ni jednu manu, jer zvuče neiskreno i neubedljivo. Budite iskreni kada govorite o svojim „manama“, jer se to uvek oseti.

Regruteri imaju zadatak da pronađu najbolju osobu za konkretno radno mesto. Ukoliko pogrešno procene vaše sposobnosti i motivaciju za posao, postoji mogućnost da dobijete posao kojim nećete biti zadovoljni i koji ćete imati želju da vrlo brzo promenite. Iako je motiv kandidata da baš njih izaberu za poziciju za koju su se prijavili uvek jak, najbolja situacija za sve uključene strane (kandidata, regrutera i poslodavca) je kada iza tog motiva stoji dobra analiza sebe i posla za koji se prijavljujemo. Zato, pripremite sebe za intervju najbolje što možete i predstavite se iskreno na najbolji mogući način.

Milenijalci, novi izazov HR-a

U jednom od svojih govora, organizacioni konsultant Sajmon Sinek ističe da generaciju milenijalaca karakteriše  potreba da „ostvare uticaj“. S obzirom da će kroz nekoliko godina pripadnici ove generacije koju čine ljudi rođeni između 1980. i 1995., činiti 50 % zaposlenih, važno je razmotriti kako karakteristike milenijalaca utiču na njihove profesionalne navike.

Izražena želja ove generacije da značajno doprinese kompanijama u kojima radi može delovati kao velika prednost za poslodavce. Već nekoliko decenija, jedan od glavnih izazova HR profesionalaca je kako motivisati zaposlene. Priliv mladih, ambicioznih i obrazovanih profesionalaca na prvi pogled se čini kao idealno rešenje. Ipak, Sajmon Sinek ukazuje na drugu stranu medalje. Milenijalci, iako ambiciozni, teško se se mogu opisati kao strpljivi. Ukoliko doživljaj „ostvarivanje uticaja“ izostane ubrzo nakon dolaska u novu kompaniju, vrlo često može uslediti pad motivacije i frustracija profesionalnom stagnacijom. U ekstremnim slučajevima, posledica neostvarivanja uticaja može biti i prelazak u drugu kompaniju. Na ovaj način, paradoksalno, izuzetno motivisani radnici postaju izazov za HR sektor.

Sa jedne strane, HR stručnjaci pokušavaju da se nose sa ovim problemom kroz osmišljavanje programa kontinuirane edukacije i napredovanja. Na taj način se pokušava usmeriti i iskoristiti potencijal te motivisane  generacije. Ipak, čini se da ti napori do sada ne daju mnogo efekta. Istraživanje Deloitta iz 2018. pokazuje da čak 48% milenijalaca nema u planu da radi za sadašnjeg poslodavca u roku od dve godine, dok 28% njih ne planira ostanak duži od 5 godina. Sem prilike za napredovanje, jedan od glavnih razloga zašto milenijalci prelaze u druge kompanije su i bolji balans privatnog i poslovnog života i veća fleksibilnost.

Čini se da, za sada, milenijalci prihvataju karijerni put koji podrazumeva česte promene. Neke procene navode da, ukoliko se dosadašnji trend nastavi, prosečan milenijalac će promenti do 20 pozicija do kraja svoje karijere. Ipak,  kao što i sam Sajmon Sinek navodi, ostvarivanje uticaja je proces. Stvarni doprinos kompaniji ne dolazi sa pozicijom, on se gradi kroz dugoročno zalaganje. Čini se da će, ukoliko ostvarivanje uticaja ostane krajnji cilj, promene morati da naprave i sami milenijalci, a ne samo kompanije.

Radionica IT regrutacija i selekcija

Datum održavanja: 15. novembar 2019. od 12:30-16:30h

PROGRAM RADIONICE:

  • Analiza tržišta u pogledu broja IT stručnjaka na globalnom i lokalnom nivou
  • Koja tehnička znanja treba da ima dobar IT regruter i kako da ih stekne?
  • Koraci u procesu pripreme za regrutaciju
  • Kanali i alati regrutacije za uspešno pronalaženje IT stručnjaka
  • Osobine uspešnog IT regrutera
  • Kvalitetna pitanja za selekciju – kako da ne oterate kvalitetnog kandidata?
  • Kako ponuditi IT stručnjaku pravu poziciju?
  • Odnos sa IT stručnjacima kao kandidatima – šta oni cene kod nas, a šta nikako ne vole?

5 RAZLOGA DA NAM SE PRIDRUŽITE NA RADIONICI:

  • Imali ste izazove da pripremite oglas za IT poziciju
  • Objavili ste oglas na koji se nije prijavio nijedan iskusan kandidat
  • Tokom intervjua sa kandidatom shvatili ste da ne znate da li ispunjava uslove selekcije
  • U razgovoru sa kandidatom niste uspeli da dobijete dovoljno informacija da biste napravili kvalitetnu procenu
  • Najbolji kandidat iz selekcije je odjednom prestao da vam se javlja na telefon

Ako su ovo neki od razloga koji vas podstiču da budete još bolji u svom poslu,

vidimo se u Jaka Lounge 15. novembra 2019. u 12:30h

Lokacija: Niška 44, Vračar, Beograd (ulaz iz Lozničke, I sprat)

Participacija za rane prijave do 30. oktobra: 100EUR + PDV

Participacija od 31. oktobra: 130EUR + PDV

Pozovite i saznajte više +381 69 27 47 847

Dobar CV je ulaznica za dobijanje posla

Prilikom pisanja CV-a (Curriculum Vitae) bi bilo dobro držati se krilatice ,,manje je više’’. CV treba da sadrži ključne stavke koje će zadržati pažnju onome ko ga čita na informacijama koje će vam pomoći da dobijete posao. CV ne bi trebalo da prelazi dve strane, a idealno bi bilo da svi podaci stanu na jednu. U tome će vam pomoći templejti/predlošci koji sve informacije dele u odeljke, pa tako čine da vaše predstavljanje budućem poslodavcu bude pregledno, a da prostor bude u potpunosti iskorišćen.

Prostorno gledano, CV možemo zamisliti kao jednu garsonjeru – on pre svega treba da bude funkcionalan, dakle, treba da sadrži samo najvažnije elemente, a potom i uredan kako bi se kroz njega sa lakoćom moglo kretati. CV treba redovno čistiti od informacija koje više nisu značajne, već stvaraju nepotrebnu gužvu. Na primer, ukoliko ste student koji traži prvi posao, u redu je da navedete različita volonterska iskustva i brojne konferencije na kojima ste učestvovali, ali ukoliko već imate nekoliko godina iskustva, možete izostaviti informacije o seminarima koji nisu usko povezani sa pozicijom na koju aplicirate.

Najvažniji elementi CV-a su lični/kontakt podaci, obrazovanje, radno iskustvo, strani jezici i rad na računaru. Sve preko toga treba navesti samo ukoliko će vam dodati na vrednosti i učiniti da se istaknete kao poželjan kandidat s obzirom na kriterijume koji su navedeni u opisu posla.

Sam dizajn CV-a treba da doprinese njegovoj funkcionalnosti: trudite se da bude sveden i da ne skreće pažnju sa suštine. Prilikom odabira fonta vodite računa da bude lako čitljiv i profesionalan, a kako bi sam tekst bio lakše razumljiv koristite bulete umesto dugih rečenica.

U uvodu, pored imena i prezimena, obavezno navedite kontakt telefon i email adresu, i to na vidljivom mestu, gde će biti lako dostupni. Budući da su razgovori za posao poverljiva stvar, najbolje bi bilo da ostavite broj mobilnog telefona kako bi neko iz HR sektora mogao da kontaktira direktno vas, a ne nekog od ukućana ili kolega. Email adresa treba da bude profesionalna (ime.prezime@mail.com), kako ne biste ostavili pogrešan prvi utisak.

Ukoliko odlučite da radnu biografiju obogatite fotografijom onda neka ona bude što skorija i vernija, kako bi vas se lako prisetili u kasnijem toku procesa selekcije. Slike sa drugim ljudima, kućnim ljubimcima ili sa različitih događaja, ili iz izlaska, nikako ne treba da se nađu u CV-u.

Informacije o adresi stanovanja, datumu rođenja, državljanstvu (ukoliko niste strani državljanin), možete da izostavite, jer nisu od presudne važnosti. Prilikom pregledanja CV-a regruter želi da ustanovi isključivo da li ispunjavate kriterijume iz oglasa, odnosno da li imate potrebna znanja i iskustvo. Ukoliko imate, pozvaće vas na intervju gde možete detaljnije diskutovati o tome da li adresa vašeg stanovanja eventualno ima nekog uticaja na vaš dolazak do radnog mesta.

Podatke o bračnom statusu, deci, odsluženom vojnom roku i slične lične informacije takođe izbegnite jer nisu od važnosti za proces selekcije, a prostor koji onda dobijete možete bolje iskoristiti da navedete vaše veštine i profesionalna dostignuća.

Radno iskustvo je ključna stavka ovog dokumenta, i stoga treba da zauzme najveći deo prostora. Prilikom navođenja radnih iskustava vodite se obrnutom hronologijom – taksativno navedite radna iskustva od najskorijeg ka prošlim iskustvima. Trudite se da sve stavke budu pregledne i smislene: slobodno podebljajte radna mesta i ime poslodavca kako bi bili lako uočljivi nazivi, a lokaciju navedite samo ukoliko ste radili u različitim gradovima ili državama. Obavezno navedite i vremenski period – mesec i godinu kao period u kome ste radili kako bi regruter imao jasan uvid u trajanje i hronologiju vaših zaposlenja.

Za svaki posao za koji smatrate da je od značaja za poziciju za koju aplicirate u par stavki navedite zaduženja i dostignute uspehe, naročito ako mnogi zadaci koje ste obavljali nisu sadržani u nazivu same pozicije na kojoj ste radili. Najvažnije stavke posebno naglasite kako ne bi prošle nezapaženo i kako biste istakli da posedujete kvalitete koji vas izdavajaju od drugih kandidata.

Ukoliko nemate radnog iskustva, iskoristite ovaj prostor da govorite o vezi između vaših interesovanja i veština sa traženim kriterijumima za konkretnu poziciju. Takođe, obavezno navedite prakse koje ste obavljali tokom školovanja, studentske poslove i učešće na seminarima kako biste bolje predstavili budućem poslodavcu svoju posvećenost i motivaciju.

Prilikom navođenja obrazovanja takođe se vodite obrnutom hronologijom, tj. navedite prvo najviše zvanje koje ste stekli. Podaci o osnovnom obrazovanju nisu relevantni, budući da je ono obavezno i isto za sve. Podatke o srednjoj školi možete izostaviti ukoliko ste studirali, a naročito ukoliko ste bili na master ili doktorskim studijama. Diplomci bi trebalo da navedu i zvanje koje su stekli, a prosečna ocena često ne utiče na odabir kandidata, pa je ne morate navoditi, mada može biti dobar pokazatelj vaše posvećenosti ukoliko je visoka ocena u pitanju.

Odeljak sa stranim jezicima ne mora da zauzme previše mesta jer nije neophodno da svaki jezik raščlanite na pisanje/čitanje/razumevanje, dovoljno je da navedete okvirni nivo poznavanja. Ukoliko posedujete sertifikat, uvek je dobra ideja da i to navedete kao dodatnu potvrdu.

Poznavanje rada na računaru je takođe stavka koja zaslužuje prostor u radnoj biografiji, a poznavanje svakog navedenog programa možete opisati slično nivou jezika koje govorite – od osnovnog do naprednog.

Iako hobiji i interesovanja dosta govore o ličnosti, nije ih neophodno navoditi. U sledećem krugu selekcije, odnosno na razgovoru, intervjuer će vas pitati više o tome kako bi vas bolje upoznao. Takođe, postaviće vam i pitanja u vezi sa osobinama koje su poželjne za određenu poziciju, te ne morate trošiti prostor da biste izlistali osobine koje su već navedene u oglasu.

Posedovanje vozačke dozvole navedite samo ukoliko u oglasu stoji da vam je ona neophodna za ispunjavanje radnih dužnosti, mada nije na odmet i da sve vreme stoji u CV-u.

Kada je tekst oglasa za posao objavljen na stranom jeziku, uvek priložite verziju CV-a na istom jeziku. Pre slanja, više puta proverite ceo tekst koji šaljete, jer slovne ili gramatičke greške ostavljaju loš utisak. Ukoliko smatrate da ste osoba koja posvećuje pažnju detaljima, ovo je odličan način da to pokažete na delu. Usled različitih verzija programa može se desiti da se font promeni ili da se slika i redovi pomešaju, pa na kraju obavezno sačuvajte dokument u PDF formatu kako biste to izbegli i bili sigurni da će stići do poslodavca istog izgleda kao na vašem računaru.

I, za kraj, CV bi trebalo da bude vaš lični pečat. Iako postoje gotovi templejti (Evropska forma i slično), ipak se savetuje da iskoristite samo strukturu, ali da izbor fonta, detaljnijih opisa zaduženja na prethodnim poslovima, i celokupan vizuelni dizajn, bude vaš izbor. Na taj način, vidi se i vaše znanje rada na računaru, vaš trud i inicijativa. Potrudite se oko pripreme svog CV-a, on je vaša ulaznica za dobijanje posla!