Fenomen sa kojim se sve češće susrećemo – Ghosting

Termin ,,ghosting’’ je ranije bio povezan sa iznenadnim prekidom lične veze – između partnera ili prijatelja. Predstavlja čin nenajavljenog i neočekivanog prekida svakakog kontakta – uživo, preko telefona ili na društvenim mrežama, bez ikakvog objašnjenja. Druga osoba ostaje uskraćena za obrazloženje, a zatim se to odražava i na emotivno stanje druge strane. Osoba pribegava ,,ghostingu’’ u nadi da će druga strana shvatiti nagoveštaj i želju za prekidom odnosa, bez jasnog i ličnog iskazivanja potrebe za tim ili objašnjenja. Ljudi koji na ovaj način prekidaju vezu teže da izbegnu emocionalnu nelagodnost ne razmišljajući kako će se druga strana zbog takvog postupka osećati.

U poslednje vreme ,,ghosting’’ je sve prisutniji u odnosu između poslodavca i budućeg zaposlenog. Sve veći broj kandidata izbegava da javi poslodavcu da se predomislio u vezi sa prijavom za posao. Kandidati koji aktivno traže posao, često pošalju svoju prijavu na veliki broj adresa, prethodno ne ispitavši detalje u vezi sa kompanijom ili samim oglasom, ponekad čak i ne sagledavši objektivno svoju nameru da promene trenutni posao. U trenutku kada dođe do poziva na razgovor za posao, kandidat odluči da se ne javi na telefon, spusti slušalicu nakon što čuje ko ga zove, ne pojavi se na intervjuu, izbegava da da odgovor na ponudu koju je dobio ili jednostavno nakon početka rada prestane da dolazi na posao.

Pravo na promenu mišljenja je asertivno pravo svakog pojedinca i naročito u poslovnom svetu treba da postoji razumevanje ukoliko se kandidat predomisli i odustane. Međutim, moderni načini komunikacije su doprineli obezličavanju komunikacije, pa se ponekad čini da je prestanak svakog vida komunikacije prihvatljiv vid saopštavanja neprijatne informacije drugoj strani. Veliki broj ljudi po svojoj prirodi izbegava konflikte, pa se ovo čini kao lakši način za izbegavanje potencijalno neprijatne situacije.

Ovaj fenomen se najčešće sreće kod mladih osoba, koje imaju manje profesionalnog iskustva, pa nažalost i nisu svesni da takav način komunikacije ostavlja loš utisak za buduće prilike. Čak i ako se predomislite, uvek je dobro odgovoriti na poziv i objasniti razlog, zato što promenjeno mišljenje ostavlja bolji utisak od slabo razvijene veštine komunikacije.

Dobar CV je ulaznica za dobijanje posla

Prilikom pisanja CV-a (Curriculum Vitae) bi bilo dobro držati se krilatice ,,manje je više’’. CV treba da sadrži ključne stavke koje će zadržati pažnju onome ko ga čita na informacijama koje će vam pomoći da dobijete posao. CV ne bi trebalo da prelazi dve strane, a idealno bi bilo da svi podaci stanu na jednu. U tome će vam pomoći templejti/predlošci koji sve informacije dele u odeljke, pa tako čine da vaše predstavljanje budućem poslodavcu bude pregledno, a da prostor bude u potpunosti iskorišćen.

Prostorno gledano, CV možemo zamisliti kao jednu garsonjeru – on pre svega treba da bude funkcionalan, dakle, treba da sadrži samo najvažnije elemente, a potom i uredan kako bi se kroz njega sa lakoćom moglo kretati. CV treba redovno čistiti od informacija koje više nisu značajne, već stvaraju nepotrebnu gužvu. Na primer, ukoliko ste student koji traži prvi posao, u redu je da navedete različita volonterska iskustva i brojne konferencije na kojima ste učestvovali, ali ukoliko već imate nekoliko godina iskustva, možete izostaviti informacije o seminarima koji nisu usko povezani sa pozicijom na koju aplicirate.

Najvažniji elementi CV-a su lični/kontakt podaci, obrazovanje, radno iskustvo, strani jezici i rad na računaru. Sve preko toga treba navesti samo ukoliko će vam dodati na vrednosti i učiniti da se istaknete kao poželjan kandidat s obzirom na kriterijume koji su navedeni u opisu posla.

Sam dizajn CV-a treba da doprinese njegovoj funkcionalnosti: trudite se da bude sveden i da ne skreće pažnju sa suštine. Prilikom odabira fonta vodite računa da bude lako čitljiv i profesionalan, a kako bi sam tekst bio lakše razumljiv koristite bulete umesto dugih rečenica.

U uvodu, pored imena i prezimena, obavezno navedite kontakt telefon i email adresu, i to na vidljivom mestu, gde će biti lako dostupni. Budući da su razgovori za posao poverljiva stvar, najbolje bi bilo da ostavite broj mobilnog telefona kako bi neko iz HR sektora mogao da kontaktira direktno vas, a ne nekog od ukućana ili kolega. Email adresa treba da bude profesionalna (ime.prezime@mail.com), kako ne biste ostavili pogrešan prvi utisak.

Ukoliko odlučite da radnu biografiju obogatite fotografijom onda neka ona bude što skorija i vernija, kako bi vas se lako prisetili u kasnijem toku procesa selekcije. Slike sa drugim ljudima, kućnim ljubimcima ili sa različitih događaja, ili iz izlaska, nikako ne treba da se nađu u CV-u.

Informacije o adresi stanovanja, datumu rođenja, državljanstvu (ukoliko niste strani državljanin), možete da izostavite, jer nisu od presudne važnosti. Prilikom pregledanja CV-a regruter želi da ustanovi isključivo da li ispunjavate kriterijume iz oglasa, odnosno da li imate potrebna znanja i iskustvo. Ukoliko imate, pozvaće vas na intervju gde možete detaljnije diskutovati o tome da li adresa vašeg stanovanja eventualno ima nekog uticaja na vaš dolazak do radnog mesta.

Podatke o bračnom statusu, deci, odsluženom vojnom roku i slične lične informacije takođe izbegnite jer nisu od važnosti za proces selekcije, a prostor koji onda dobijete možete bolje iskoristiti da navedete vaše veštine i profesionalna dostignuća.

Radno iskustvo je ključna stavka ovog dokumenta, i stoga treba da zauzme najveći deo prostora. Prilikom navođenja radnih iskustava vodite se obrnutom hronologijom – taksativno navedite radna iskustva od najskorijeg ka prošlim iskustvima. Trudite se da sve stavke budu pregledne i smislene: slobodno podebljajte radna mesta i ime poslodavca kako bi bili lako uočljivi nazivi, a lokaciju navedite samo ukoliko ste radili u različitim gradovima ili državama. Obavezno navedite i vremenski period – mesec i godinu kao period u kome ste radili kako bi regruter imao jasan uvid u trajanje i hronologiju vaših zaposlenja.

Za svaki posao za koji smatrate da je od značaja za poziciju za koju aplicirate u par stavki navedite zaduženja i dostignute uspehe, naročito ako mnogi zadaci koje ste obavljali nisu sadržani u nazivu same pozicije na kojoj ste radili. Najvažnije stavke posebno naglasite kako ne bi prošle nezapaženo i kako biste istakli da posedujete kvalitete koji vas izdavajaju od drugih kandidata.

Ukoliko nemate radnog iskustva, iskoristite ovaj prostor da govorite o vezi između vaših interesovanja i veština sa traženim kriterijumima za konkretnu poziciju. Takođe, obavezno navedite prakse koje ste obavljali tokom školovanja, studentske poslove i učešće na seminarima kako biste bolje predstavili budućem poslodavcu svoju posvećenost i motivaciju.

Prilikom navođenja obrazovanja takođe se vodite obrnutom hronologijom, tj. navedite prvo najviše zvanje koje ste stekli. Podaci o osnovnom obrazovanju nisu relevantni, budući da je ono obavezno i isto za sve. Podatke o srednjoj školi možete izostaviti ukoliko ste studirali, a naročito ukoliko ste bili na master ili doktorskim studijama. Diplomci bi trebalo da navedu i zvanje koje su stekli, a prosečna ocena često ne utiče na odabir kandidata, pa je ne morate navoditi, mada može biti dobar pokazatelj vaše posvećenosti ukoliko je visoka ocena u pitanju.

Odeljak sa stranim jezicima ne mora da zauzme previše mesta jer nije neophodno da svaki jezik raščlanite na pisanje/čitanje/razumevanje, dovoljno je da navedete okvirni nivo poznavanja. Ukoliko posedujete sertifikat, uvek je dobra ideja da i to navedete kao dodatnu potvrdu.

Poznavanje rada na računaru je takođe stavka koja zaslužuje prostor u radnoj biografiji, a poznavanje svakog navedenog programa možete opisati slično nivou jezika koje govorite – od osnovnog do naprednog.

Iako hobiji i interesovanja dosta govore o ličnosti, nije ih neophodno navoditi. U sledećem krugu selekcije, odnosno na razgovoru, intervjuer će vas pitati više o tome kako bi vas bolje upoznao. Takođe, postaviće vam i pitanja u vezi sa osobinama koje su poželjne za određenu poziciju, te ne morate trošiti prostor da biste izlistali osobine koje su već navedene u oglasu.

Posedovanje vozačke dozvole navedite samo ukoliko u oglasu stoji da vam je ona neophodna za ispunjavanje radnih dužnosti, mada nije na odmet i da sve vreme stoji u CV-u.

Kada je tekst oglasa za posao objavljen na stranom jeziku, uvek priložite verziju CV-a na istom jeziku. Pre slanja, više puta proverite ceo tekst koji šaljete, jer slovne ili gramatičke greške ostavljaju loš utisak. Ukoliko smatrate da ste osoba koja posvećuje pažnju detaljima, ovo je odličan način da to pokažete na delu. Usled različitih verzija programa može se desiti da se font promeni ili da se slika i redovi pomešaju, pa na kraju obavezno sačuvajte dokument u PDF formatu kako biste to izbegli i bili sigurni da će stići do poslodavca istog izgleda kao na vašem računaru.

I, za kraj, CV bi trebalo da bude vaš lični pečat. Iako postoje gotovi templejti (Evropska forma i slično), ipak se savetuje da iskoristite samo strukturu, ali da izbor fonta, detaljnijih opisa zaduženja na prethodnim poslovima, i celokupan vizuelni dizajn, bude vaš izbor. Na taj način, vidi se i vaše znanje rada na računaru, vaš trud i inicijativa. Potrudite se oko pripreme svog CV-a, on je vaša ulaznica za dobijanje posla!