Fenomen sa kojim se sve češće susrećemo – Ghosting

U potrazi za poslom

Fenomen sa kojim se sve češće susrećemo – Ghosting

Termin ,,ghosting’’ je ranije bio povezan sa iznenadnim prekidom lične veze – između partnera ili prijatelja. Predstavlja čin nenajavljenog i neočekivanog prekida svakakog kontakta – uživo, preko telefona ili na društvenim mrežama, bez ikakvog objašnjenja. Druga osoba ostaje uskraćena za obrazloženje, a zatim se to odražava i na emotivno stanje druge strane. Osoba pribegava ,,ghostingu’’ u nadi da će druga strana shvatiti nagoveštaj i želju za prekidom odnosa, bez jasnog i ličnog iskazivanja potrebe za tim ili objašnjenja. Ljudi koji na ovaj način prekidaju vezu teže da izbegnu emocionalnu nelagodnost ne razmišljajući kako će se druga strana zbog takvog postupka osećati.

U poslednje vreme ,,ghosting’’ je sve prisutniji u odnosu između poslodavca i budućeg zaposlenog. Sve veći broj kandidata izbegava da javi poslodavcu da se predomislio u vezi sa prijavom za posao. Kandidati koji aktivno traže posao, često pošalju svoju prijavu na veliki broj adresa, prethodno ne ispitavši detalje u vezi sa kompanijom ili samim oglasom, ponekad čak i ne sagledavši objektivno svoju nameru da promene trenutni posao. U trenutku kada dođe do poziva na razgovor za posao, kandidat odluči da se ne javi na telefon, spusti slušalicu nakon što čuje ko ga zove, ne pojavi se na intervjuu, izbegava da da odgovor na ponudu koju je dobio ili jednostavno nakon početka rada prestane da dolazi na posao.

Pravo na promenu mišljenja je asertivno pravo svakog pojedinca i naročito u poslovnom svetu treba da postoji razumevanje ukoliko se kandidat predomisli i odustane. Međutim, moderni načini komunikacije su doprineli obezličavanju komunikacije, pa se ponekad čini da je prestanak svakog vida komunikacije prihvatljiv vid saopštavanja neprijatne informacije drugoj strani. Veliki broj ljudi po svojoj prirodi izbegava konflikte, pa se ovo čini kao lakši način za izbegavanje potencijalno neprijatne situacije.

Ovaj fenomen se najčešće sreće kod mladih osoba, koje imaju manje profesionalnog iskustva, pa nažalost i nisu svesni da takav način komunikacije ostavlja loš utisak za buduće prilike. Čak i ako se predomislite, uvek je dobro odgovoriti na poziv i objasniti razlog, zato što promenjeno mišljenje ostavlja bolji utisak od slabo razvijene veštine komunikacije.