Zašto ne dobijam ponude za posao nakon intervjua

Apliciranje na poslove u aktivnoj potrazi za poslom ume da bude veoma naporno. Ako dobijate veći broj poziva na prvi intervju, to je pozitivan znak – vaš CV pravi uticaj i regruteri vide potencijal u vašim veštinama i iskustvu. Međutim, ako konstantno ne dobijate ponude za posao, vreme je da preispitate svoj pristup. Evo nekoliko razloga zašto može doći do toga i kako možete poboljšati svoje šanse da dobijete novi posao.

Bolje se pripremite za intervju

Priprema za intervju je ključna. Istraživanje kompanije, razumevanje njene kulture i upoznavanje sa zahtevima pozicije su veoma važni jer regruteri lako primete kada se kandidat nije pripremio.

Zato odvojite vreme za istraživanje detalja o kompaniji, njenoj kulturi, najnovijim vestima, kao i o industriji u kojoj posluje. Prilagodite svoje odgovore tokom intervjua tako da pokažete da ne tražite bilo koji posao, već da ste zaista zainteresovani za ovu konkretnu ulogu i kompaniju. Evo našeg uvida u ovu temu: Informišite se o kompaniji.

Unapredite svoju komunikaciju

Čak i ako imate prave kvalifikacije, način na koji komunicirate je važan. Predugački odgovori, česte digresije, korišćenje suvišnih reči ili indirektno odgovaranje na pitanja može ostaviti loš utisak.

Zbog toga savetujemo da radite na unapređenju svoje komunikacije kako biste bili jasni i koncizni. Takođe, razmislite o korišćenju STAR metode (Situacija, Zadatak, Akcija, Rezultat) za strukturiranje svojih odgovora. Ova tehnika pomaže vam da ostanete fokusirani i pružite detaljne, relevantne odgovore.

Bolje predstavite svoje kvalitete

Na intervjuu nekada nije dovoljno samo navesti svoje veštine i iskustvo – morate pokazati šta vi to posebno donosite u tim. Poslodavci obično žele da znaju šta vas čini najboljim kandidatom.

Da biste to postigli, koristite konkretne primere iz svog prethodnog iskustva za ilustrovanje svojih postignuća. Istaknite svoje veštine rešavanja problema, liderske sposobnosti ili kako ste postigli neki pozitivan uticaj na prethodnim poslovima. Kvantifikovana dostignuća (npr. povećanje prodaje za 20%) su posebno uverljiva.

Nemojte biti negativni

Menadžeri koji zapošljavaju nove članove svog tima preferiraju kandidate koji su pozitivni i orijentisani na rešenja. Biti previše negativan ili kritičan može biti znak za buduće probleme.

Na pitanja o prethodnim uspesima ili kako ste se izneli sa problemima na poslu ili generalno i mišljenju o prethodnim poslodavcima, pazite kako formulišete svoje odgovore. Fokusirajte se na konstruktivne povratne informacije i ponudite rešenja umesto da samo ukazujete na probleme. Izbegavajte loše pričanje o prethodnim radnim mestima, menadžerima ili kolegama, bez obzira na okolnosti. Prikazivanje sebe kao pozitivne i proaktivne osobe učiniće vas privlačnijim poslodavcima.

Ako niste autentično pozitivna osoba, onda se nemojte terati na lažno predstavljanje – ali ako postoji bar neka tema na koju gledate blagonaklono, probajte da predstavite tu svoju stranu.

Pokažite entuzijazam

Entuzijazam je zarazan. Poslodavci preferiraju kandidate koji su uzbuđeni zbog poslovne prilike i željni da daju doprinos. Ako delujete ravnodušno, mogu posumnjati u vaš motivaciju.

Zato, pokažite iskreni entuzijazam tokom intervjua. Osmehnite se, održavajte kontakt očima i izrazite svoje uzbuđenje zbog pozicije. Postavljajte promišljena pitanja koja pokazuju vašu motivaziju za poziciju i kompaniju. Za dodatnu pripremu, pogledajte ove savete: Praktični saveti za zakazani intervju za posao.

Ne uklapate se u kompanijsku kulturu

Ponekad, jednostavno, nije stvar u vašim veštinama, već u tome koliko se dobro uklapate u kulturu kompanije. Poslodavci žele da osiguraju da će se novi zaposleni dobro uklopiti u postojeći tim i podržavati vrednosti kompanije.

Razmislite o kulturi i vrednostima kompanije tokom pripreme za intervju. Na intervjuu, istaknite aspekte svoje ličnosti i radnog stila koji se poklapaju sa kulturom kompanije. Ali, budite iskreni – pronalazak kompanije u koju se zaista uklapate koristiće i vama i vašem poslodavcu na duže staze.

Pošaljite mejl nakon intervjua

Slanje follow up mejla nakon intervjua pokazuje profesionalizam i kontinuirano interesovanje za poziciju. To je takođe i šansa da ponovo izrazite svoj entuzijazam i osvežite sećanje regrutera na vas.

Pošaljite personalizovanu zahvalnicu mejlom u roku od 24 sata nakon intervjua. Spomenite specifične tačke koje su diskutovane tokom intervjua i ponovo izrazite zašto ste uzbuđeni zbog konkretne pozicije. Ovaj mali korak može vas izdvojiti od drugih kandidata, ali nije uobičajen pristup na svim tržištima. Na primer, u Srbiji nije uobičajeno da regruteri dobijaju poruke zahvalnosti nakon intervjua, pa budite pažljivi u vezi s tim.

Tražite i učite iz povratnih informacija od regrutera

Ako dosledno ne dobijate ponude, može biti korisno da zatražite povratne informacije od svojih regrutera. Konstruktivna kritika može pružiti dragocene uvide u oblasti za poboljšanje.

Ako je moguće, ljubazno zatražite povratne informacije nakon što ste odbijeni. Koristite ove informacije da poboljšate svoju tehniku intervjuisanja i rešite sve ponavljajuće probleme.

Dobijanje prilike za veći broj intervjua, ali ne i ponuda, može biti frustrirajuće, ali je takođe i prilika za rast. Ako prvo prihvatite da pravite greške tokom intervjua, a zatim radite na poboljšanju svog pristupa pre i tokom intervjua, možete povećati svoje šanse za dobijanje ponude za posao. Zapamtite, svaki intervju je prilika za učenje. Ostanite pozitivni, nastavite da usavršavate svoje veštine, i prava prilika će se sigurno pojaviti.

Uostalom, kao i u odnosima sa drugima, nije dobar za nas onaj koji nas neće. Samo to treba prepoznati na vreme.

Ukoliko i dalje imate izazove, i potrebna vam je podrška tokom traženja novog posla, pogledajte kako vam Jaka Lounge konsultanti mogu pomoći kroz karijerno savetovanje.

Ko je krivac što niko ne odgovara na moje prijave za posao?

U Jaka Lounge često čujemo od kandidata sa jakim iskustvom da dugo pokušavaju da pronađu novi posao. Ono što im se čini kao gotovo nepremostiva prepreka je to što ih poslodavci uopšte ne zovu na intervju. Pitanje koje se postavlja je kako je moguće da neko sa iskustvom u svim traženim stavkama iz oglasa ne ispunjava uslove konkursa. I to ne jednog, već velikog broja konkursa. Tada često dolaze kod nas na konsultacije u okviru karijernog savetovanja, nekad potpuno obeshrabreni, sa nadom da smo mi poslednja opcija koja im može pomoći da pronađu novi posao.

Kada krenemo u dijagnostiku situacije i analizu uzroka datog problema, često naiđemo na jednostavan odgovor. Proverite da li ste vi u toj kategoriji i ko je krivac za to da stalno aplicirate na poslove i niko vas ne zove na intervju.

Pre svega, proverite sa ljudima iz svog okruženja da li vam je CV jasan, bez štamparskih grešaka. Pogledajte savete o pravilnom pisanju CVa na našem blogu: Dobar CV je ulaznica za dobijanje posla. Ako ste taj prvi korak dobro uradili, a i dalje nema rezultata, onda je možda krivac jedna tehnička prepreka.

Verovatno ste nekada čuli za ATS, tzv. Applicant Tracking Systems, odnosno sistem koji prati aplikacije kandidata na otvorene pozicije. Većina kompanija ima neku vrstu ovog sistema, ili u okviru većeg HR sistema koristi opciju ATS-a. Šta to zapravo znači?

ATS pomaže regruterima da brže pregledaju pristigle prijave. On je programiran da kada kandidat pošalje svoj CV, ATS sistem ga učitava i analizira. Najčešće, ATS koristi OCR (Optical Character Recognition) tehnologiju kako bi pretvorio PDF ili skenirane dokumente u tekst koji može da se analizira.

Zatim, ATS izvlači ključne podatke iz CV-ja kao što su ime, kontakt informacije, obrazovanje, radno iskustvo, veštine, i druge relevantne podatke. A onda se sistem usmerava na pronalaženje ključnih reči koje su relevantne za poziciju za koju se kandidat prijavljuje. Ove ključne reči su obično navedene u opisu posla, i mogu uključivati specifične veštine, kvalifikacije, ili iskustvo. Na osnovu usklađenosti CV-ja sa ključnim rečima i kriterijumima posla, ATS dodeljuje ocenu ili rang svakom kandidatu. Kandidati čiji CV ima veći broj relevantnih ključnih reči i bolje odgovaraju zahtevima posla dobijaju viši rang i prosleđuju se regruterima na proveru. Sa druge strane, kandidati koji ne zadovoljavaju zahteve obično budu odbačeni ili klasifikovani kao manje prioritetni. I tu može biti uzrok vašeg problema.

Kako ATS filtrira podatke?

ATS omogućava regruterima da pretražuju bazu kandidata koristeći različite filtere i kriterijume, kao i da generišu izveštaje o stanju prijava i procesu zapošljavanja. ATS sistemi mogu se podesiti da traže konkretne reči ili fraze za određenu poziciju. Evo kako se to obično radi:

  1. Definisanje ključnih reči: U procesu postavljanja pozicije, regruteri mogu uneti specifične ključne reči koje su relevantne za tu poziciju. Ove ključne reči mogu uključivati tehničke veštine, softverske alate, kvalifikacije, ili određene izraze koji su važni za posao. Obično se te reči nalaze i u samom oglasu za posao.
  2. Upotreba Boolean operacija: ATS omogućava korišćenje Boolean operacija (kao što su AND, OR, NOT) za preciznije pretrage. Na primer, regruter može podesiti ATS da traži kandidata koji ima „Java AND SQL“ veštine, ili da izbegava kandidate koji imaju „Entry-level NOT Manager“ u svom CV-ju.
  3. Težine ključnih reči: Neki ATS sistemi omogućavaju regruterima da dodele različite težine ili prioritete određenim ključnim rečima. Na primer, ključna reč „projektni menadžer“ može imati veću težinu od „MS Office“, što znači da će kandidati koji imaju iskustvo kao projektni menadžeri biti više rangirani.
  4. Upotreba sinonima: ATS sistemi mogu se konfigurisati da prepoznaju sinonime ili srodne izraze. Na primer, za poziciju koja zahteva „Customer Service“, ATS može prepoznati i „Customer Support“ ili „Client Service“ kao relevantne ključne reči.
  5. Kontekstualna analiza: Neki napredniji ATS sistemi koriste obradu prirodnog jezika i mašinsko učenje za razumevanje konteksta u kojem se ključne reči pojavljuju. Ovo omogućava bolju preciznost u prepoznavanju relevantnih veština i iskustava.
  6. Postavljanje filtera: Regruteri mogu postaviti filtere za određene pozicije kako bi ATS sistem automatski odbacio CV-jeve koji ne sadrže ključne reči ili fraze. Ovo pomaže u smanjenju broja neodgovarajućih prijava.

Saveti za optimizaciju CV-ja za ATS

Sve gore navedeno ukazuje da je za svako apliciranje za posao potrebno dodatno prilagoditi svoj CV da bi se povećale šanse za dobijanje prilike za intervju. Da, zvuči kao da je za pronalaženje posla potrebno raditi dodatan posao. Nažalost, automatizacija procesa selekcije i prelazak sa ljudske procene na mašine je doprinela tome. Nekada su regruteri pregledali svaki CV (doduše, nisu svi regruteri bili tako ažurni i odgovorni, pa ste tada mogli da budete nepozvani na intervju pukim slučajem jer je regruter slučajno preskočio vašu prijavu u moru drugih), pa se dešavalo da čitaju između redova. Nama u Jaka Lounge se dešavalo da za neke pozicije zovemo ljude čiji CV nije imao ni osnovne elemente, ali je po veštinama i dužini iskustva u određenoj kompaniji delovalo da je osoba adekvatna za datu poziciju. I često smo bili u pravu, iako direktni menadžeri (hiring managers) nisu bili baš oduševljeni kada bi videli samo CV i imali bi dodatne predrasude o osobi samo na osnovu čitanja tog papira. Sve u svemu, više se svakako isplati da imate lep i jasan CV jer zašto biste umanjivali sebi šanse da dođete na intervju za posao.

Pored toga, optimizacija CV-ja za ATS može značajno povećati šanse da vaš CV bude primećen od strane regrutera. Evo kako to možete postići:

  • Koristite jednostavan i čist format bez previše grafičkih elemenata.
  • Uključite relevantne ključne reči koje se pojavljuju u opisu posla.
  • Izbegavajte slike i specijalne fontove.
  • Koristite standardne naslove sekcija (npr. „Radno Iskustvo“, „Obrazovanje“, „Veštine“).
  • Sažeto i jasno navedite svoja postignuća i odgovornosti.

Ne zvuči komplikovano zar ne? Ako i dalje nemate uspeha, pozovite nas da se prokonsultujemo i procenimo šta može dodatno da se unapredi.

Srećno!